Zdravije živjeti i inovativnije raditi, cilj je Zelenog plana…

Zdravije živjeti i inovativnije raditi, cilj je Zelenog plana kojim Europa do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent. Može li se EU poljoprivreda uklopiti u njegove okvire? Upola manje pesticida, za 20% manje gnojiva, antibiotika, emisija stakleničkih plinova, veći poticaji za eko proizvodnju, kraći put od polja do stola, dobrobit životinja, obnova biološke raznolikosti, čisto kružno gospodarstvo, digitalizacija poljoprivrede – samo su neki od ciljeva Europskog zelenog sporazuma poznatog još kao Zeleni plan ili Green Deal, a koji se odnose na sektor poljoprivrede. 

Ovaj plan koji je EU javnosti predstavljen prije godinu dana osim agrara, jasno, obuhvaća i industriju, promet, energetiku i sve druge sektore koji svojim djelovanjem utječu na prirodu i klimatske promjene.

On je i dio reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU koja se treba provoditi nakon 2020. i odnosi se na naredno sedmogodišnje razdoblje od 2021. do 2027. 

Posljednjih dana dokument plana diže puno prašine i dio je trokuta entuzijastične Europske komisije (EK), poljoprivrednika i drugih dionika koji smatraju da kao takav nije provediv te s treće strane ekoloških aktivista koji su mišljenja da nije dovoljno zelen. 

No, krenimo redom. 

Zdravije živjeti i inovativnije raditi, opći su ciljevi Zelenog plana kojim Europa do 2050. godine želi postati klimatski neutralan kontinent, a koji u osnovi ima dvije strategije usko vezane uz poljoprivredu – Od polja do stola (eng. Farm to Fork) kao i strategiju bioraznolikosti.

Od polja do stola

Europska hrana je sigurna, bogata hranjivim tvarima i kvalitetna. Sada bi trebala postati i globalni standard za održivost“, stoji u pojašnjenju EK, gdje navode kako su upravo europski poljoprivrednici i ribari ključni za upravljanje tranzicijom.

Kada je riječ o strategiji Od polja do stola, fokus je na održivim praksama, gdje se najviše očekuje od digitalizacije agrara kao i eko poljoprivrede pa je tako plan do 2030. povećati površine pod tom vrstom proizvodnje za čak 25%

EK predlaže: 50% manje pesticida, 20% gnojiva, ali i poticaje za eko proizvodnju?

Ona obuhvaća i agroekologiju, agrošumarstvo i strože standarde u domeni dobrobiti životinja. Mjere poput programa za ekologiju trebale bi nagrađivati poljoprivrednike za veću uspješnost u području zaštite okoliša i klime, uključujući upravljanje ugljikom i njegovo skladištenje u tlu te bolje upravljanje hranjivim tvarima radi poboljšanja kvalitete vode i smanjenja emisija. 

Kružnim gospodarstvom se želi smanjiti utjecaj sektora prerade hrane i maloprodaje na okoliš prilikom skladištenja, pakiranja i prijevoza gdje je jedan od prioriteta i smanjenje njezinog rasipanja. Uključivat će i borbu protiv loših trgovačkih praksi, uspostavu inovativnih prehrambenih proizvoda i hrane za životinje, kao što su, primjerice, plodovi mora na bazi algi.

Kada je riječ o hrani, nastojat će se poticati njezina održiva potrošnja, a europski birokrati kažu kako će se i promicati cjenovna pristupačnost. “Uvezena hrana koja nije u skladu s relevantnim standardima EU-a u području okoliša nije dopuštena na tržištima EU-a“, stoji u pojašnjenju ovoga plana gdje zaključuju kako će strategija sadržavati i prijedloge za poboljšanje položaja poljoprivrednika.

Biološka raznolikost 

Međuvladina znanstveno-politička platforma za biološku raznolikost i usluge ekosustava utvrdila je da je u cijelom svijetu došlo do smanjenja biodiverziteta, što je prije svega posljedica korištenja zemljišta i mora, izravnog iskorištavanja prirodnih resursa i klimatskih promjena. 

Prirodna ravnoteža je narušena pa je tako sve manje pčela i drugih kukaca važnih za oprašivanje biljnih vrsta, ptica koje igraju veliku ulogu u suzbijanju štetnika, ali i nematoda neophodnih za plodnost tla. Strategijom o bioraznolikosti želi se promijeniti negativne trendove. 

Jedan od ciljeva je održivo pošumljavanje te očuvanje i obnova šuma Europe kako bi se povećala apsorpcija CO2, smanjila pojava i širenje šumskih požara te promicalo biogospodarstvo u skladu s ekološkim načelima. 

Također, potrebno je obnoviti prirodne funkcije podzemnih i površinskih voda što je ključno za očuvanje i obnovu biološke raznolikosti jezera, rijeka, močvara i ušća te sprečavanje i ograničavanje štete od poplava.

Ostati konkurentan globalno?

Ako ste došli do ovog dijela članka, uvidjeli ste koliko je sveobuhvatan Zeleni plan čiji smo tek dio predstavili. 

Ono što poljoprivrednike, posebno u manjim i nerazvijenijim zemljama poput Hrvatske muči je – kako će on biti proveden, a da (p)ostanu konkurentni?  /Izvor: Agroklub.hr/

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*