Polovica proizvodnje ide u izvoz

Godina iza nas je posvema bila specifična, od mraza, poplava i potresa do Covida, što je zasigurno ostavilo traga u poslovanju mnogih subjekata, ne nužno s negativnim predznakom. Jedna je od takvih i tvrtka RWA Hrvatska d.o.o. za koju je, prema riječima direktora dr. sc. Darka Babića, ova turbulentna godina uspješno završila.

Preuzeli ste 2017. kormilo hrvatskog RWA, koji je člania grupacije RWA BayWa, jedne od najvećih poljoprivrednih zadruga u Europi, i eto, možemo reći, tek što se ‘uhvatili zalet’ već vas je zadesila ova nezgodna 2020. Kako ste ju prebrodili?

Iz svake godine možemo nešto naučiti. 2020. je stvarno bila izazovna, ne samo zbog Covid situacije. Paralelno s tim, nama se lani, nekako nakon dvije godine ustrojavanja poklopio i završetak organizacijskog restrukturiranja unutar tvrtke. Tako smo do kraja izvršili implementaciju poslovnog sustava SAP i u skladu s tim podesili sve svoje poslovne procese. Na njega se nadovezao i moderni CRM program kojim pratimo poslovni odnos s kooperantima.

Još su nam neki projekti ostali za ‘finiširati’ kako bismo mogli zaokružiti restrukturiranje i doći na nivo kvalitete poslovanja i usluge kakvoga smo željeli. U svakom slučaju, držimo se korektnih načela poslovanja, pri čemu smo transparentni u potpunosti. Također smo u prosincu s još dva djelatnika ojačali i prodajno-savjetodavni tim, tako da u 2021. ulazimo dobro ekipirani.

Darko Babić preuzeo je kormilo RWA Hrvatska d.o.o. krajem 2017. (Foto: R. Prusina)

Kako ocjenjujete prošlu godinu općenito iz perspektive poljoprivrednog sektora, odnosno s aspekta vaših kooperanata?

Zapravo i nije izašla tako loša sa stajališta poljoprivrednika, jer su merkantilne cijene ustvari bile dobre. Tko god je imao solidan prinos mogao je i solidno zaraditi. Naši su kooperanti zadovoljni što se tiče 2020. jer su unatoč Covid ograničenjima na vrijeme dobili sav potreban repromaterijal i na kraju isplatu u roku dva tjedna. Dakle, svu proizvodnju koju smo ugovorili smo i isplatili u dogovorenim rokovima i po konkurentnim cijenama.

Među vodećim dorađivačima sjemena

Jeste li ipak morali na neki način prilagoditi poslovanje?

Bila je otežana komunikacija s poljoprivrednicima u savjetodavnom smislu, odnosno našeg stručnog tima na terenu prema kooperantima – farmerima. Tako da smo morali improvizirati, uglavnom interaktivnim pristupom i pojačavanjem prisustva na webu, gdje su naši korisnici mogli naći sve potrebne informacije ili su upućivani linkovima na naše članke i video priloge.

Kroz taj smo komunikacijski kanal pokušali savjetodavno podržati naše poljoprivrednike i vjerujem da smo u tome u dobrome i uspjeli, jer su nam statistike posjećenosti i naše web-stranice i ostalih na koje smo povezani, kao i društvenih mreža, stvarno impresivne. Imali smo oko 500.000 klikova mjesečno.

Kao najimpresivniju crticu iz 2020. bih u prvom redu istaknuo da smo se u sektoru sjemenarstva izdvojili kao najveći dorađivač sjemena u Republici Hrvatskoj, a samim time i vodeći u tržišnom udjelu. Naglasio bih da u Hrvatskoj i proizvodimo sve količine sjemena. 

Jako smo zadovoljni i akvizicijama. Pridobili smo velik broj novih partnera. Inače, gledano regionalno, RWA je bio više prisutan u zapadnom dijelu Hrvatske, no s Osijekom smo pojačali aktivnost i na ovom području, pa smo tako najviše novih kooperanata i dobili na istoku Hrvatske.

Polovica proizvodnje ide u izvoz

S koliko trenutno poljoprivrednika surađujete?

Trenutno imamo oko 4.600 kooperanata, a na hrvatskom tržištu ukupno opskrbljujemo sjemenskim materijalom, gnojivima i zaštitom bilja, proizvodnju na 100 tisuća hektara. S dobrog dijela tih površina kroz naše tvrtke RWA i URL AGRAR i otkupljujemo merkantilne proizvode za koje ustvari osiguravamo i plasman na tržište, bilo za industriju RH ili EU. Sjemensku robu koju proizvodimo također prodajemo i na domaćem i na EU tržištu. 

Kad smo već kod tržišta, kakva je sada pozicija RWA, koliko izvozite?

Za sada polovicu proizvodnje, no težnja nam je ostvariti omjer 70% : 30% u korist domaće industrije. Mišljenja smo da je bolje da što više robe ostaje u Hrvatskoj i da se tu prerađuje, ako govorimo o pšenici i o pekarskoj industriji, odnosno proizvodnji tjestenine. S druge strane, puno radimo i merkantilnog kukuruza kojega prodajemo i našoj industriji stočne hrane, no, rekao bih nedovoljno.

Puno toga nam još ide u izvoz, tako da tu još imamo prostora unaprjeđenja plasmana na domaćem tržištu. Nije isključeno da u dogledno vrijeme idemo i u vlastiti projekt proizvodnje stočne hrane, no rano je govoriti.

Novi projekti i investicije

Kad spominjete nove projekte, u kojem će smjeru ići razvoj tvrtke u narednih 12 mjeseci i koje su nove investicije u planu?

Brojni su projekti koje namjeravamo realizirati. Jedan od najvažnijih je otvaranje pogona mješaonice mineralnih gnojiva u Osijeku, čime bismo omogućili poljoprivrednicima na istoku Hrvatske razvoj u smjeru precizne poljoprivrede, jer gnojiva će biti rađena ‘po mjeri poljoprivrednika’, odnosno na temelju analize njihova tla. Probna faza ovog koncepta proizvodnje bila je u našem silosu u Koriji, a sada ćemo ga nastaviti u Osijeku i odavde distribuirati u Hrvatskoj. Ova nova koncepcija proizvodnje gnojiva je za nas bolje organizacijsko rješenje sa stanovišta smanjenja troškova zbog riječnog transporta sirovina.

/izvor: agroklub.hr/

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*