Multimedijske mogućnosti arhiviranja II

Struka više ni ne postavlja pitanja o on-line dostupnosti gradiva, to je postalo obični imperativ. Korisnici danas očekuju  gradivo na svom računalu, u svakom trenutku kad sjednu za računalo i naravno na svakom mjestu. Može se, možda i previše hrabro, ustvrditi što ne postoji na računalu i što nije na računalnoj mreži, to praktički ne postoji. Mislim da je ova misao preuranjena, ali nećemo dugo čekati da se ona ostvari U zemljama u razvoju osiguravanje audiovizualne građe i opreme za njezinu upotrebu može biti važnije od tiskane građe, jer je razina pismenosti takva da osnovu komunikacije čine usmeni i vizualni izričaji.(Bruce Rayan, Monika Cramer, 2005:8). Većina korisnika arhivske građe, ali i većina onih znanstvenika koji ne trebaju uvid u originalne dokumente, zadovoljava danas svoje potrebe za istraživanjem preslikom odnosno digitalnom verzijom dokumenata. Njima nije važno, a ni bitno, da li je originalni dokument arhiviran negdje u knjižnici, muzeju, privatnoj zbirci ili tamo nekom uredu. Svatko od korisnika očekuje gradivo koje istražuje na svom računalu. Naravno da je to najlakši i najjednostavniji način istraživanja nekoga arhivskog gradiva. Korisnici gradiva danas traže vrlo različito gradivo, slike, video zapise, fotografije, spise, knjige tj. sve ono što može razotkriti predmet njihovih interesa.

            Razvojem tehnologije, a na poseban način filma i videokamera, omogućeno je da veliki broj arhivske građe bude snimljen, tj. pohranjen na nove medije, nove nosače građe-filmske trake. Arhivsko gradivo, i prema samim propisima i zakonima, treba sačuvati, zaštiti i čuvati od uništavanja, jer ono predstavlja nekada i jedini izvor o prošlosti koju dotični istraživač u svom radu i istraživanju treba, uz puno muke i rada, rekonstruirati i istražiti.

            U arhivima prava revolucija počinje s razvojem informatičke tehnologije i opreme koja je donijela velike promjene u svim sferama života pa i u samim arhivima. Upravo njezinim razvojem, komunikacija se ubrzala i pojednostavila, a kanali komuniciranja su doveli do toga da sve to učine povezanim na svakom dijelu naše planete, osobito razvojem Interneta.

            Kada na kraju spojimo arhive koji posjeduju ogromnu i vrlo vrijednu građu, koja je arhivirana na tradicionalnim nosačima (papir, slika, i sl.), a dostupna je vrlo malom broju ljudi, s razvojem filma, foto i video kamera i filmske trake i dodamo k tomu razvoj Inteneta koji povezuje arhivsku građu – film – videokameru i filmsku traku, dobijemo, na zadovoljstvo pretraživača-istraživača, multimedijske mogućnosti arhiviranja, ali i mogućnosti pretraživanja iz ureda iz daljine.

Be the first to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.


*